Pod većim ste stresom nego što mislite?

 

 

Nagli pad hormona stresa može izazvati migrene. Budite se i jedite kao i tijekom radnih dana kako biste smanjili mogućnost glavobolje. Manjak sna nadoknadite radije drijemanjem u popodnevnim satima. 

 

Žene koje su pod velikim stresom imaju dvostruko veće šanse osjetiti bolne grčeve nego one koje su opuštenije, pokazala je studija s Harvarda. Naučnici krive hormonalnu neravnotežu nastalu zbog uticaja stresa. Može pomoći fizička aktivnost koja smanjuje aktivnost simpatičkog živčanog sustava. 

 

Bolna vilica može biti posljedica jakog stiskanja zubi koje se ponekad javlja tijekom sna, a zbog stresa se može pogoršati. Savjet potražite kod zubara, mogao bi vam preporučiti zaštitnu protezu. 

 

Snovi tijekom noći postaju sve pozitivniji, tako da se budimo raspoloženiji nego kad smo legli. No ako se češće budite pod stresom, ometate proces tonjenja u san, te se neugodni prizori u snu javljaju češće. Dobre navike spavanja sprečavaju pojavu ružnih snova, pa je dobro spavati sedam do osam sati noću i prije spavanja ne konzumirati alkohol ili kofein. 

 

Brazilska studija pokazala je da su ljudi pod stresom skloniji bolestima desni. Hronično povišena razina hormona stresa, kortizola, može oštetiti imunološki sustav i omogućiti bakterijama da napadnu zubno meso. Ako dugo radite i jedete za radnim stolom, pri ruci imajte četkicu za zube i zubni konac. 

 

Stres povećava upalne procese koji uzrokuju pojavu akni. Kožu zato mažite kremom koja sadrži salicilnu kiselinu ili benzoil peroksid koji uništava bakterije. Istovremeno morate dobro hidratizirati kožu. Ako ni za par sedmica nema rezultata, posjetite dermatologa. 

 

Žudnju za slatkim ne povezujte odmah sa ženskim hormonima, stres je vjerovatniji okidač. Među ženama koje su ušle i izašle iz menopauze razlika u žudnji za slatkim je zanemariva. Manja nego bi se mogla objasniti hormonalnim uticajem, pa znanstvenici stoga vjeruju da je stres vjerovatnije objašnjenje. 

 

Nedavna japanska studija provedena na više od 2.000 osoba s hroničnim svrbežom (pruritus) pokazala je da su oni dvostruko češće pod jakim stresom nego oni koje ne muči ovaj problem. Iako svrab može biti uzrok stresa, stručnjaci smatraju da osjećaj tjeskobe ili napetosti pogoršava dermatitis, ekcem i psorijazu. 

 

Stručnjaci s Ohio State University College of Medicine pokazali su da alergičari imaju više simptoma nakon što prođu kroz test koji izaziva tjeskobu, daleko više nego nakon testa koji nije izazivao napetost. Hormon stresa može stimulirati proizvodnju IgE, krvnih proteina koji izazivaju alergijske reakcije, rekla je autorica studije dr. Janice Kiecolt-Glaser. 

 

Tjeskoba i stres mogu uzrokovati bol u trbuhu, glavobolje, bol u leđima i nesanicu. Studija provedena na 1.953 muškaraca i žena pokazala je da oni koji su osjetili najveći stres imaju gotovo četiri puta veće šanse osjetiti abdominalnu bol nego opušteniji sudionici istraživanja. 

 

Tačna veza još je uvijek nejasna, no jedna teorija govori da utroba i mozak dijele isti živčani put. U tom slučaju čim mozak reagira na stres i crijeva prime isti signal. No prije nego povežete bol u trbuhu sa stresom, provjerite nije li uzrok alergija, netolerancija laktoze, sindrom iritabilnog crijeva ili čir.