Popularni suplementi s kojima morate biti oprezni

Zdravi ili rizični? Evo šta trebate znati o mogućim štetnim efektima prije nego što uzmete vitamin, mineral ili biljni dodatak.

Kada je riječ o suplementima, često vlada previše pompe oko njihovih potencijalnih koristi, pa postaje teško razlikovati činjenice od mitova. Istina je da su vitamini i minerali neophodni za zdravlje, ali to ne znači da ih treba unositi putem tableta, kapsula ili praha – naročito ne u megadozama – i da je to bez ikakvog rizika.

Popularni suplementi: Korisni ili štetni?

Iako određeni suplementi mogu poboljšati zdravlje kada se pravilno koriste, drugi mogu biti neučinkoviti, pa čak i štetni. Primjerice, velika analiza objavljena 2019. pokazala je da većina dodataka ne pomaže u prevenciji srčanih bolesti, izuzev omega-3 masnih kiselina i folne kiseline. Također, unos magnezija, cinka i vitamina A i K pokazao se korisnim – ali samo kada su unijeti putem hrane, ne suplemenata.

Dr. JoAnn Manson sa Harvardove škole javnog zdravlja upozorava:

“Mnogi suplementi na tržištu nisu temeljito testirani. Vrlo malo njih dokazano donosi koristi, a mnogi sadrže neutemeljene tvrdnje.”

Za detaljne informacije o svakom suplementu pojedinačno, fakt-sheets Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) nude pregled koristi i rizika. Ako imate neko hronično oboljenje, uzimate terapiju, trudni ste ili dojite, uvijek se prethodno savjetujte sa svojim ljekarom prije nego što počnete s uzimanjem bilo kojeg suplementa.

1. Vitamin D: Previše može oštetiti bubrege

Vitamin D igra ključnu ulogu u apsorpciji kalcija i zdravlju kostiju, ali se suplementi često uzimaju u prevelikim dozama. Iako manjak sunčeve svjetlosti i sve više boravka u zatvorenom smanjuje prirodnu sintezu ovog vitamina, suplementacija mora biti umjerena.

Previsok unos može uzrokovati prekomjernu apsorpciju kalcija i dovesti do bolova u mišićima, raspoloženjskih poremećaja, bubrežnih kamenaca i povećanog rizika od infarkta.

Savjet: Starije osobe i oni sa manjkom vitamina D mogu imati koristi od do 1.000 IU dnevno, ali samo uz stručni nadzor. Također, izlaganje suncu 10–15 minuta dnevno bez kreme za sunčanje može biti dovoljno za prirodni unos.

Interakcije: Izbjegavati u kombinaciji s lijekovima poput orlistata, statina, kortikosteroida i tiazidnih diuretika.

2. Kantarion: Visok rizik od interakcija s lijekovima

Kantarion se koristi za liječenje blage depresije, simptoma menopauze i nesanice. Međutim, ozbiljno utiče na efikasnost mnogih lijekova, uključujući antidepresive, lijekove za HIV, kontracepciju i antikoagulanse.

Kombinacija kantariona i antidepresiva može izazvati opasno povećanje serotonina u mozgu, što može biti životno ugrožavajuće.

3. Kalcij: Višak može uzrokovati otvrdnuće arterija

Iako je kalcij važan za zdravlje kostiju, suplementacija iznad preporučenih količina može dovesti do ateroskleroze. Preporučuje se unos kalcija putem hrane (mlijeko, jogurt, tofu, zeleno lisnato povrće), jer se tako bolje apsorbuje.

Gornja granica: 1.000 mg za osobe do 50 godina, 1.200 mg za starije.

4. Riblje ulje: Bolje birati ribu ili laneno sjeme

Omega-3 masne kiseline su korisne, ali suplementi ribljeg ulja nemaju dosljedne dokaze o učinkovitosti u prevenciji srčanih bolesti ili dijabetesa tipa 2. Bolji izbor su prirodni izvori poput lososa, haringe, oraha i lanenog sjemena.

Interakcija: Riblje ulje može povećati djelovanje varfarina (Coumadin).

Razgovarajte s ljekarom prije uzimanja suplemenata

Bez obzira na popularnost, suplementi nisu zamjena za uravnoteženu ishranu. Prije nego što dodate bilo koji suplement u svakodnevnu rutinu, obavezno se savjetujte s medicinskim stručnjakom i razmotrite sve moguće rizike i koristi za vaše individualno zdravlje.