Pravilnom ishranom protiv depresije

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će depresija do 2020. godine postati jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema, ali i finansijskih tereta.

Većina ljudi konzumira namirnice bogate mastima, prženu, prerađenu i zaslađenu hranu. Studije pokazuju da ovakva ishrana povećava rizik od depresije. Kada ovakva stanja i raspoloženja nastanu, osoba se obično uputi ljekaru koji propiše antidepresive. Ali, i ishrana bogata voćem, povrćem i plodovima mora može učinkovito da spriječi depresiju.

Studija sprovedena između 1985. i 2004. godine tvrdi da postoji veza između loše ishrane i depresije. Zato je za sprečavanje depresivnih stanja potrebno pravilno se hraniti, jednako kao i potražiti ljekarsku pomoć.

Hrana koju unosimo u sebe djeluje na neurotransmitere u mozgu, koji regulišu ponašanje. Neurotransmiteri su usko povezani s raspoloženjem.

Studije pokazuju da su dopamin, serotonin i norepinefrin, neurotransmiteri koji se najčešće vežu za raspoloženje. Kada mozak proizvodi serotonin, osjećamo se srećno. Kada proizvodi dopamin ili norepinefrin, pažljiviji smo i skloni razmišljanju i reagovanju brže nego inače.

Ishrana bogata svježim voćem i povrćem povećava nivo tritofana u mogu, i time utiče na veću proizvodnju serotonina, što ima umirujući efekt. S druge strane, hrana bogata proteinima podstiče proizvodnju dopamina i norepinefrina – pa se osjećamo budnije i pozornije.

Brza, zašećerena, masna i prerađena hrana smanjuje nivo ovih hormona u mozgu i povećava stres i napetosti.

Mediteranska ishrana pozitivno utiče na zdravlje, smanjuje rizik od bolesti i pomaže u održavanju vitke figure. Zasniva se na sljedećim namirnicama i pravilima:

• Visok unos monozasićenih (i zasićenih) masnih kiselina
• Visok unos mahunarki
• Puno voća i orašastih plodova
• Puno žitarica
• Visok unos povrća
• Visok unos ribe
• Umereno konzumiranje alkohola
• Umereno konzumiranje mliječnih proizvoda
• Smanjen unos mesa

Izvor: ordinacija.hr