
Pirinač ili kvinoja? Nutricionista objašnjava šta je zdravije
Uz pomoć nutricioniste, danas vam pomažemo da razriješite dilemu "šta je zdravije - kvinoja ili pirinač". Otkrijte po čemu se razlikuju. Kvinoja i...
Znate za probiotike i prebiotike. Ali, šta su postbiotici?
Ključ dobrog zdravlja leži duboko u crijevima, tvrdi nauka. Da biste ih pokrenuli, naučite šta je korisno da jedete.
Čuli ste za probiotike i prebiotike. Naučnici se sad bave i trećim akterom kada je u pitanju naš mikrobiom – postbioticima. Oni gledaju na postbiotike kao na korisna bioaktivna jedinjenja koja mogu igrati važnu ulogu u sprečavanju upala i podržavanju imunološkog sistema.
Stvaranju postbiotika i poboljšanju našeg zdravlja može pomoći konzumiranje određene hrane. Ne možemo da kontrolišemo genetske faktore rizika, ali izbor zdrave ishrane može biti džoker iz rukava kada je naše zdravlje u pitanju. Evo šta sve treba da znate o postbioticima i kako da iskoriste njihovu moć.
Postbiotici su aktivni igrači našeg mikrobioma, koji živi u crijevima i sastoje se od biliona različitih mikroorganizama. Tek počinjemo da shvatamo odnos između našeg mikrobioma i zdravlja, ali već znamo da je zdrav i raznovrstan mikrobiom povezan sa, na primjer, manjim rizikom od depresije, gastroenteroloških bolesti, kao i autoimunih stanja.
Da bi naš mikrobiom procvjetao, moramo hraniti korisne bakterije – probiotike, koji žive u njemu. Tu dolaze na scenu prebiotici: nalaze se u hrani kao što su banane, crveni i bijeli luk, koji su gorivo za probiotike, a koji proizvode postbiotike. Ova trijada pomaže da naš gastrointestinalni sistem nesmetano funkcioniše.
Ulogu postbiotika je teže razumjeti. U suštini, oni su nusproizvodi i mogu uključivati jedinjenja poput masnih kiselina kratkog lanca (koji su korisni za naše zdravlje i imunitet) i enzime. Postbiotici imaju potencijal da utiču na naš nervni sistem, imunološki odgovor, metabolizam i funkciju crijeva.
Naučnici još uvek ne razumiju tačno kako funkcionišu postbiotici, ali znaju da oni mogu doprinijeti očuvanju sluzokože crijeva, što utiče na smanjenje upala u tjielu. Upalni procesi su povezani s nizom bolesti, uključujući dijabetes i srčane bolesti, pa je držanje upale pod kontrolom ključno.
Pravilo broj 1: Jedite raznovrsno, poželjno biljne namirnice, bogate vlaknima i fermentisanu hranu. Dopunite svoj obrok hranom bogatom prebioticima, poput artičoka, šparoga i paradajza. Dodajte vlakna iz voća, poput malina i borovnica, i integralnih žitarica. I obavezno jedite fermentisanu hranu koja sadrži probiotike, poput jogurta, kiselog povrća i kimchija.
Dosljednost je ključna. Iako svako od nas ima jedinstveni mikrobiom, on je sposoban da reaguje na promjene u načinu ishrane. Moramo se kontinuirano zdravo hraniti da bismo osjetili prednosti od svih koristi koje nudi mikrobiom.
LightFieldStudios / iStock via Getty Images