CGM: 7 ključnih razloga za kontinuirano praćenje nivoa šećera u krvi
Kontinuirani monitoring glukoze (šećera) u krvi (continuous glucose monitoring – CGM) danas se smatra jednim od važnijih alata na putu do optimal...
Iako se posljednjih godina savjetuje striktna zaštita od štetnog zračenja Sunca, u ranim jutarnjim, a naročito u kasnim popodnevnim satima, sunčanje je vrlo zdravo.
Dermatološkinja Gorana Isailović kaže da je pozitivan uticaj sunčeve svjetlosti na ljudski organizam višestruk.
“Sunčeva svjetlost je neophodna za stvaranje vitamina D iz provitamina u koži”, kaže ona i dodaje: “Ovaj vitamin tako dalje djeluje na snižavanje krvnog pritiska, bolji rad srčanog mišića, prevenciju dijabetesa tipa 2, bolji metabolizam i održavanje optimalne tjelesne težine. Vitamin D veoma je važan i za gustinu koštane mase, bolji vid, a djeluje zaštitno na razvoj malignih bolesti, prije svih tumor prostate, bubrega, debelog crijeva i dojke.”
Izlaganje suncu reguliše i problem sa nesanicom, jer djeluje stimulativno na moždane funkcije.
“Dokazano je da sunčeva svjetlost ublažava simptome depresije, jer popravlja raspoloženje i podstiče kreativnost”, kaže dr Isailović.
Izlaganje suncu korisno je i za oboljele od Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije.
Osim preplanulog tena, sunčanje djeluje i na kožu tako što pomaže oporavak od ekcema i psorijaze.
“Nedostatak sunčeve svjetlosti dovodi do poremećaja zvanog sezonska afektivna bolest, od koje boluju i ljudi i životinje. Ljudi koji žive u skandinavskim zemljama često pate od ove bolesti. Da bi se izlečili koriste lampe koje proizvode sunčevu dnevnu svjetlost”, kaže dr Isailović.
Izvor: novosti.rs Foto: Guliver/Getty Images