Vitamini i minerali u sezoni virusnih infekcija

U ovom periodu najvažnije je biti dobro informisan o tome koji vitamini i minerali nam zaista mogu pomoći i u kojim dozama treba da ih unosimo. Potražili smo pomoć od Amele Ivković O'Reilly, nutricionistkinje

Šta je melatonin i zašto je važan za naš organizam?

Melatonin proizvodi pinealna žlijezda u sredini mozga. Tokom sati dnevnog svjetla ova žlijezda je neaktivna, ali kada se smrači, dio mozga poznat kao hipotalamus stimuliše je da proizvodi melatonin koji detektuje svjetlost koja dolazi iz oka. Melatonin se proizvodi od serotonina, koji se češće povezuje s raspoloženjem. Kako nivo melatonina u krvi raste,počinjemo da se osjećamo pospano. Ako smo aktiviniji tokom večeri, teže ćemo zaspati
i imaćemo tendenciju da se budimo tokom noći. Tipično, nivoi melatonina ostaju povišeni oko dvanaest sati, najviši su između dva i četiri sata ujutro, prije nego što padnu na niski dnevni nivo oko devet sati ujutro. Melatonin ima i druge uloge osim što nam pomaže da spavamo. Snažan je antioksidans, štiti ćelije od oštećenja slobodnih radikala, može se boriti protiv upale, uticati na imunološki sistem, smanjiti hormone stresa i spriječiti diobu
ćelija kod nekih vrsta raka.

Koje su posljedice nedostatka sna za normalno funkcionisanje organizma?

Spavanje igra vitalnu ulogu u funkciji mozga i sistemskoj fiziologiji u mnogim tjelesnim sistemima. Brojni faktori doprinose poremećaju sna, u rasponu od načina života i
faktora okoline do poremećaja spavanja i drugih zdravstvenih
stanja. Poremećaji spavanja imaju znatne štetne kratkoročne i dugoročne zdravstvene posljedice. Kod inače zdravih odraslih osoba, kratkoročne posljedice poremećaja sna uključuju povećanu osjetljivost na stres, somatsku bol, smanjen kvalitet života, emocionalni stres i poremećaje raspoloženja, te pamćenje i deficite performansi. Dugoročne
posljedice poremećaja sna kod inače zdravih osoba uključuju hipertenziju, dislipidemiju, kardiovaskularne bolesti, probleme povezane s težinom, metabolički sindrom, dijabetes melitus tipa 2 i kolorektalni karcinom. Smrtnost od svih uzroka takođe je povećana kod muškaraca s poremećajima spavanja.

Kako možemo pospješiti kvalitet sna?

Mnogi faktori mogu ometati dobar san – od stresa na poslu i porodičnih obaveza do bolesti.
Nije ni čudo što je kvalitetan san ponekad nedostižan. Možda nećete moći kontrolisati faktore koji ometaju vaš san. Međutim, možete usvojiti navike koje podstiču bolji san. Počnite s ovim jednostavnim savjetima. Držite se rasporeda spavanja, ne više od osam sati za spavanje. Preporučena količina sna za zdravu odraslu osobu je najmanje sedam sati. Idite u krevet i ustajte u isto vrijeme svaki dan, uključujući i vikende. Dosljednost jača ciklus spavanja i buđenja u vašem tijelu. Obratite pažnju šta jedete i pijete, stvorite mirno okruženje, ograničite dnevno spavanje, uključite fizičku aktivnost u svoju dnevnu rutinu. Međutim, izbjegavajte da budete aktivni prije spavanja. Upravljanje stresom može pomoći.

Šta je biotin i zašto je važan za naš organizam?

Biotin je vitamin rastvorljiv u vodi (vitamin B7) koji se prirodno nalazi u raznim namirnicama. Ima važnu ulogu u pomaganju enzimima da razgrade ugljene hidrate, proteine i masti u hrani koju jedemo. Bez ovog procesa, hrana koju jedemo ne bi se pretvorila u energiju koju mi i naše tijelo koristimo, bilo da pomognemo rastu kose ili jednostavno obavljamo naše svakodnevne zadatke. Biotin se takođe koristi za regulaciju signala koji se šalju između ćelija u tijelu, to je vitalni vitamin i vitamin koji možemo dobiti kroz raznoliku, uravnoteženu ishranu i zdrav način života. Takođe, biotin se može prirodno proizvoditi u vašem crijevu i potreban je vašem tijelu samo u vrlo malim količinama za održavanje normalne funkcije.

Kako se manifestuje manjak biotina?

Iako je nedostatak biotina rijedak, sljedeće može ukazivati na nizak nivo vitamina: Stanje kose, crveni osip s ljuspicama oko očiju, nosa i usta, konjunktivitis, krhki nokti i infekcije kože.

Koji su benefiti biotina za naš organizam?

Biotin pomaže tijelu da pretvori hranu u energiju – podržava brojne enzime uključene u razgradnju ugljenih hidrata, masti i proteina. Podrška zdravlju noktiju, jačanje
zdravlja kose. Nedostatak biotina može poremetiti regulaciju šećera u krvi ili glukoze. Neka istraživanja pokazuju da nivoi biotina u krvi mogu biti niži kod osoba s dijabetesom. Studije na životinjama sugerišu da suplementi koji sadrže biotin i hrom pikolinat mogu spriječiti rezistenciju na insulin. Zdravlje kože – nekim ljudima biotin može pomoći u poboljšanju psorijaze. Zdravstveni radnici smatraju da je ovaj nedostatak čest kod trudnica jer tijelo brže razgrađuje vitamin tokom trudnoće. Kao rezultat toga, trudnici će možda trebati više biotina – iz ishrane ili iz suplemenata – nego ženi koja nije trudna.

Koje namirnice su bogate biotinom?

Namirnice koje su posebno bogate biotinom uključuju: meso organa, kao što su jetra i bubrezi, kvasac, žumance, sir, mahunarke, lisnato zelje, karfiol, gljive, orašasti plodovi i puter od orašastih plodova.

Zašto je vitamin D3 važan za naš organizam?

Vitamin D je hranjiva materija potrebna vašem tijelu za izgradnju i održavanje zdravih kostiju. To je zato što vaše tijelo može apsorbovati kalcijum, primarnu komponentu kostiju, samo kada je prisutan vitamin D. Vitamin D takođe reguliše mnoge druge ćelijske funkcije u vašem tijelu. Njegova protuupalna, antioksidativna i neuroprotektivna svojstva podržavaju zdravlje imuniteta, funkciju mišića i aktivnost moždanih ćelija. Vitamin D se prirodno ne
nalazi u mnogim namirnicama, ali ga možete dobiti iz plavih riba kao što su skuša i sardine. Vaše tijelo takođe proizvodi vitamin D kada direktna sunčeva svjetlost pretvara hemikaliju u vašoj koži u aktivni oblik vitamina (kalciferol). Uzimanje multivitamina s vitaminom D može pomoći u poboljšanju zdravlja kostiju. Minimalna dnevna količina vitamina D je 400 internacionalnih jedinica (IU) za djecu do 12 mjeseci, 600 IU za osobe od jedne do 70 godina i 800 IU za osobe starije od 70 godina.

Koji su simptomi deficita vitamina D3?

Bol u kostima, ponekad se osjeća i kao bol u zglobovima, umor, bol u mišićima, gubitak kose,
česte bakterijske i virusne infekcije. Promjene raspoloženja kao što je depresivno raspoloženje. Duže zarastanje rana i povreda. Slabije i/ili lako lomljive kosti.

Kako organizmu osigurati dovoljne količine vitamina D3?

U naučnoj zajednici postoji značajna debata o tome koliko je vitamina D potrebno vašem tijelu. Dok Nacionalna akademija medicine SAD smatra da je 600-800 IU dnevnog vitamina D dovoljno za većinu populacije, Američko endokrino društvo preporučuje 1.500-2.000 IU dnevno. Američka nacionalna akademija medicine dalje sugeriše da je dnevni unos do 4.000 IU vitamina D dnevno siguran za većinu ljudi, iako mogu biti privremeno potrebne mnogo veće doze kako bi se kod nekih pojedinaca povećao nivo u krvi. Iako je toksičnost rijetka, najbolje je izbjegavati dugotrajne doze vitamina D veće od 4000 IU bez nadzora kvalifikovanog zdravstvenog radnika. Preporuke za doziranje se kreću od 600 do 2.000 IU dnevno – ali nekim ljudima će možda trebati veće doze kako bi postigli i održali zdrave niove u krvi. Provedite vrijeme na suncu konzumirajte plavu ribu i morske plodove. Jedite više gljiva i uključite žumanca u svoju ishranu.

NAŠA PREPORUKA

Health focus melatonin – ublažava posljedice stresa, jača imunitet, usporava proces starenja, pomaže regulaciji menstrualnog ciklusa kod žene i krvnog pritiska i posjeduje antioksidantska svojstva.

Health focus vitamin D3 – je važan za zdrave kosti, zdrave zube, funkciju mišića, normalnu funkciju ćelija, podržava imunološku funkciju, podržava mozak, nervni sistem i podržava funkciju pluća i zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Health focus biotin – sprečava gubitak kose i pomaže u zgušnjavanju zanoktica, te zaustavlja lomljenje noktiju. Poboljšava zdravlje kože, jača nokte, reguliše šećer u krvi, smanjuje holesterol