Kada vas emocionalni stres nadvlada

Iako se emocionalni stres u početku uglavnom ispoljava psihički, on vrlo često može da utiče i na vaše fizičko zdravlje.

– Budući da stres generalno izaziva različite vrste emocija (paniku, tugu, uzbuđenje), u najvećem broju slučajeva, on se može klasifikovati kao emocionalni stres – kaže za Health američki psiholog Adam Borland. Emocionalni stres takođe pokreće fizičke simptome poput ubrazanih otkucaja srca, ubrzanog disanja i probavnih tegoba. Ključ za upravljanje stresom (i emocionalnim i fizičkim) leži u prepoznavanje sopstvenih okidača, a zatim u pronalaženju mehanizama za suočavanje s njim.

Emocionalni stres na ljude utiče različito, tako da je teško ustanoviti neke univerzalne znakove i simptome. Prema dr Borlandu, dva najčešća simptoma emocionalnog stresa su otežana koncentracija i otežano pamćenje. Izražena anksioznost, ljutnja ili tuga takođe mogu biti znaci da su nivoi vašeg stresa viši nego inače. Zbog stresa se možete osjećati umorno ili neraspoloženo. Nerijetko se javljaju i hronične glavobolje, mišićna napetost, gastrointestinalni problemi, pa čak i poremećaji spavanja.

Dužina trajanja emocionalnog stresa takođe se razlikuje. U zavisnosti od okidača, on može biti akutni, epizodni ili dugotrajni. Na primjer, akutni emocionalni stres može biti izazvan čekanjem važnih laboratorijskih rezultata. Dugotrajni stres može biti prouzrokovan neprijateljskim radnim okruženjem. Epizodni emocionalni stres može se pojaviti svaki put kada se neko nalazi u određenoj situaciji (npr. susreti sa određenim ljudima).

Ako osjetite da vas preplavljuju jake emocije (tzv. znaci upozorenja), nemojte paničiti. Dobra vijest je da postoji mnogo načina da stres držite pod kontrolom. Za početak, oslušnite svoje tijelo i pružite mu ono što mu je potrebno (hrana i voda, vježbe ili odmor u vidu sna). Pored toga, važno je ustanoviti šta je to što kod vas izaziva stres. Iako se u nekim slučajevima javlja neočekivano, razmislite koje su to situacije u kojima se on neminovno ponavlja. Kada to otkrijete, lakše ćete kontrolisati i njegove popratne efekte.

Dr Borland svojim pacijentima preporučuje i primjenu provjerenih metoda za oslobađanje od stresa. Zapitajte se u kojem dijelu tijela osjećate napetost, a zatim se fokusirajte na tu regiju i pokušajte da je opustite zamišljajući kako napetost nestaje. Vježbe dubokog disanja takođe mogu biti od pomoći. Povedite računa i o unosu kofeina i alkohola, jer obje ove supstance mogu uticati na vaše raspoloženje. Stres jeste neizbježan, ali možete ga uspješno kontrolisati.

Izvor: magazin.novosti.rs/Foto: Getty Images