Da li ste znali da brže starimo dok jedemo slatkiše?

Uživate u vašim omiljenim slatkišima i ne osvrćete se na savjete nutricionista, i to je u redu.

Po neki kilogram manje-više, to možemo da prihvatimo. Međutim šećer dobijen industrijskim putem, a konzumiran u većim količinama dovodi do toga da je naš organizam u stalnoj opasnosti da poklekne pred bakterijama i virusima. S druge strane kad smo već bolesni, organizam se, kad unosimo veću količinu šećera, ne fokusira na borbu sa bakterijama već nastoji da se oslobodi šećera. Sve to znamo, ali da li ste znali da brže starimo ako često jedemo slatkiše?

E to je već nešto što nam je teško da prihvatimo.

S ozbirom na to koliko se trudimo da njegujemo svoje lice i tijelo, kako bi zadržali mladolik izgled, nešto tako “bezazleno” kao što je krofna, kutija keksa, sladoled ili omiljena čokolada, zaista ne treba da nam otežavaju posao, zar ne?

Najgori neprijatelj našeg zdravlja je zasigurno šećer.

Prekomjerna količina istog dovodi do gojaznosti, problema sa krvnom slikom, bržeg starenja, masne kože i kose, ali i do određene vrste zavisnosti. Poput alkohola i cigareta, šećer je okidač za naše dobro raspoloženje. Prisjetite se samo koliko vam i najmanji unos slatkiša u organizam popravlja raspoloženje. To je prije svega zbog toga što šećer utiče na aktivnosti mozga.

Svaki put kada pojedemo nešto slatko, naš mozak pamti ovo iskustvo kao prijatno, i traži još. A budući da smo skloni da mu ugađamo, obično posegnemo za dodatnim šećerom. Samim tim količina koja nam je prije nekog vremena bila dovoljna, kako bismo se osjetili zadovljnima, sada se znatno povećala i ima ubrzanu tendenciju rasta.

Danas je jako teško izbeći industrijski šećer, čak i kada želimo da se zdravije hranimo, jer se u velikoj mjeri nalazi u većini hrane koju konzumiramo. Ipak ukoliko namjenski izbegavamo hranu koja je namijenjena zaslađivanju poput čokolada, bombona, keksa, lizalica i sl, odnosno ako ih zamijenimo voćem, u velikoj ćemo mjeri smanjiti našu dnevnu potrebu za šećerom.

Izvor: Marie Claire