Zašto žene žive duže od muškaraca?

Po pitanju dugovječnosti, muškarci su, definitivno, izvukli deblji kraj. Gotovo u cijelom svijetu žene žive duže od pripadnika jačeg pola. Iako je ova činjenica poznata već decenijama, naučnici su tek nedavno pokušali da objasne zbog čega je to tako, i da li nekako može da se promijeni.

Dječaci, čim se rode, mogu da računaju s tim da će živjeti oko tri godine kraće od djevojčica koje su na svijet došle istog dana kada i oni.

Jedna od prvih pretpostavki je bila da su muškarci sami odgovorni što umiru ranije. Bilo da rade u rudniku ili obrađuju zemlju, izloženi su dodatnom stresu i raznim povredama, što ih sve sustiže kasnije u životu. Posljednje decenije osporile su ovu teoriju, jer se odnos po pitanju dugovječnosti nije promijenio, iako i muškarci i žene uglavnom dane provode isto – sjedeći na poslu, u prevozu, kod kuće.

To znači da razlika u dužini života ostaje nepromenjena uprkos značajnim životnim promenama. U Švedskoj, na primer, podaci pokazuju da je još 1.800. godine očekivana dužina života na rođenju za žene bila 33 godine, a za muškarce 31 godina. Danas se predviđa da će žene živeti 83,5, a muškarci 79,5 godina. U oba slučaja žene žive oko pet odsto duže od muškaraca.

Ne može da se dokaže ni pretpostavka da muškarci više “oštećuju” organizam, ali faktori kao što su pušenje, pijenje alkohola i gojaznost mogu djelimično da objasne zašto ovaj problem varira u različitim zemljama. Recimo, Rusi umiru 13 godina ranije od Ruskinja, djelimično i zbog toga što više puše i piju.
– Odgovor je, izgleda, u evoluciji – kaže Tom Kirkvud, koji je proučavao biološku osnovu starenja u Univerzitetu Njukastl u Velikoj Britaniji. – Naravno, okruženje i način života imaju značaj, ali ima nešto još dublje što je ugrađeno u našu biologiju. Mnogo je potencijalnih mehanizama, počevši od DNK lanca, i hromozoma koji se nalaze u svakoj ćeliji.

Hromozomi su uvijek u paru, i dok žene imaju dva x hromozoma, muškarci imaju x i y. Ova razlika može neznatno da utiče na način starenja ćelija. Kako imaju dva x hromozoma, žene imaju dvije kopije svakog gena, imaju rezervu ako jedan nije dobar. Muškarci nemaju ovakav “back up”, i ako ćelije vremenom počnu pogrešno da rade, povećava se i rizik od nastanka oboljenja.

Hipoteza o ženskom srcu temelji se na ideji da ono povećava efikasnost u drugoj polovini menstrualnog ciklusa. To donosi benefit kao neka vrsta modernog treninga. Rezultat toga je smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.

Potencijalni problem može da bude i visina, muškarci su viši od žena, a viši ljudi imaju više ćelija u tijelu, što znači da imaju veći rizik od nastanka mutacija. Veća tijela, takođe, sagorijevaju više energije, što može da poveća “habanje” tkiva.

Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da je pravi uzrok razlike u dugovječnosti testosteron. Dokaz za to potiče iz Carskog suda Čosun dinastije u Koreji. Korejski naučnik Han-Nam Perk proučavao je podatke zabilježene u 19. vijeku, o 81 evnuhu kojem su testisi uklonjeni prije puberteta. Njegova analiza ukazuje da su evnusi živjeli oko 70 godina, dok su ostali muškarci koji su prolazili kroz sud doživjeli oko 50 godina.
Tačni razlozu su i dalje nevidljivi, ali definitivno, šteta može da nastane na kraju puberteta. Primjer su slučajevi pacijenata s poremećajem mentalnog zdravlja, koji su boravili u institucijama u USA u prvoj polovini 20 vijeka. Nekolicina je prisilno kastrirana kao dio tretmana, i isto kao i korejski evnusi, živjeli su duže od ostalih pacijenata, ali samo ako su bili sterilisani prije 15. godine.

Prednost žena je i u tome što ih štiti hormon estrogen koji se smatra antioksidantom, i briše efekat toksičnih supstanci koje izazivaju stres u ćelijama. Na životinjskim eksperimentima je pokazano da su ženke kojim su uklonjeni polni organi i nisu imale estrogen, živjele kraće od onih koje nisu bile operisane, što je potpuno suprotno od sudbine muškaraca evnuha.

Izvor: Life Content
Foto: Guliver/Thinkstock