
Riža ili kvinoja? Nutricionista objašnjava šta je zdravije
Uz pomoć nutricioniste, danas vam pomažemo da razriješite dilemu "šta je zdravije - kvinoja ili riža". Otkrijte po čemu se razlikuju. Kvinoja i ri...
Simptomi autizma kod odraslih mogu se razlikovati od simptoma kod djece. Mnogi odrasli nauče da žive sa svojim simptomima.
Poremećaj autističnog spektra jedan je od najčešćih neurorazvojnih poremećaja. U većini slučajeva osoba dobije dijagnozu autizma u djetinjstvu, obično nakon četvrte godine života. Međutim, neki odrasli žive s nedijagnostfikovanim autizmom, čak i oni s težim simptomima.
Postoje neke sličnosti između autizma i nekih drugih poremećaja, uključujući hiperaktivni poremećaj deficita pažnje (ADHD).
Postavljanje dijagnoze čak i kasnije u životu može biti korisno iz više razloga, ali posebno zato što ljudima može pružiti bolji pristup uslugama i podršci.
Autističnim osobama uspostavljanje društvenih interakcija predstavlja izazov. Mogu imati teškoće u odnosima kao i u razumijevanju tuđih emocija. Također mogu imati nefleksibilne misaone obrasce i ponašanje, pa često izvode ponavljajuće radnje. Odrasli s blagim simptomima autizma često nikada ne dobiju dijagnozu, piše Medical News Today.
Uobičajeni znakovi i simptomi autizma kod odraslih mogu uključivati:
Autistične osobe obično nemaju sve gore navedene znakove i simptome, a mogu imati i druge koji nisu na spisku.
Znakovi i simptomi razlikuju se od osobe do osobe.
Takođe, simptomi se mogu razlikovati između muškaraca i žena. Žene s autizmom mogu se bolje snalaziti u socijalnim situacijama od muškaraca s autizmom.
Kao rezultat toga, dijagnostifikovanje autizma kod žena može biti izazovnije.
Prema nekim istraživanjima, osobe s autizmom češće pate i od drugih stanja poput anksioznosti ili depresije u odnosu na opštu populaciju.
ThitareeSarmkasat / iStock via Guliver